1. Što je obrada podataka?

Aktivnost koja ima za cilj dobivanje tražene informacije iz raspoloženih podataka.

2. Što objedinjuje obrada informacija?

Obično obrada informacija objedinjuje aktivnosti kao što su pohrana i obrada velikih

količina podataka, slanje, odnosno upućivanje tražene informacije prema odredištu te

njezino ponovno pohranjivanje.

3. Koje tri glavne sastavnice možemo identificirati u obradi podataka?

U postupku obrade podataka možemo identificirati tri glavne sastavnice (komponente):

➢ podatke,

➢ algoritam i

➢ izvršitelja.

4. Kako se opisuje računarski model?

Opisuje se skupom trima apstrakcija:

• Temeljnim elementima koji sudjeluju u računanju

• Modelom kojim se opisuje problem

• Izvršni model

5. Opiši prvi apstrakt – temeljni element koji sudjeluje u računanju?

U von Neumannovom modelu temeljni elementi jesu podaci.

➢ Predstavljeni su imenima kako bi se mogli razlikovati među brojnim različitim

podacima u postupku računanja.

➢ U aspektu programiranja takve imenovane podatke nazivamo varijablama.

➢ Varijable:

• su implementirane u arhitekturu računala pomoću adresa memorijskih

lokacija i adresa registara.

6. Kako je u von Neumannovom modelu opisan problem izvršenja instrukcija?

U von Neumannovom modelu računanja problem je opisan kao slijed instrukcija (uputa)

koje rukuju imenovanim podacima (varijable) i određuju slijed upravljanja.

7. Što mijenja trenutno stanje stroja?

Svaka instrukcija promijeniti će trenutno stanje stroja.

8. Nabroji elemente upravljanja slijedom izvršenja te ih opiši?

Upravljanje slijedom izcršavanja:

➢ upravljački tok,

➢ tok podataka i

➢ upravljanje zahtjevom.

9. Što je strojni jezik?

Strojni jezik (engl. Machine language) sastoji se od instrukcija koje su razumljive sklopovlju

računala odnosno kodirane slijedovima 0 i 1.

10. Što je program?

Program je slijed instrukcija napisan jednim od programskih jezika.

11. Što je zbirni jezik?

Zbirni jezik (engl. Assembly language) je jezik kojim se strojne instrukcije predočavaju

obično dvo ili troslovčanim oznakama.

12. Opis arhitekture računala temelji se na elementima, kojim?

Opis arhitekture računala, temelji se na elementima:

• skup strojnih instrukcija,

• podržani tipovi podataka,

• način adresiranja i

• registri dostupni programeru

13. Najpoznatije arhitekture?

Najpoznatije arhitekture:

• RISC (Reduced Instruction Set Computer) i

• CISC (Complex Instruction Set Computer) .

14. Koji su načini uređenja arhitekture kako bi se povećali određeni ciljevi?

Način uređenja arhitekture kako bi se povećali određeni ciljevi:

• propustljivost,

• prilagodljivost,

• pouzdanost i

• raspoloživost.

15. Koji su to važni i bitni ciljevi arhitekture?

• Jedan od važnijih ciljeva arhitekture računala jest postizanje što je moguće niže

cijene sustava.

• Odnosno postizanje što većeg omjera između performansi računala i njegove

cijene.

• U posljednje vrijeme jedan od bitnijih ciljeva, a to je ekološko zbrinjavanje

računalnog otpada.

16. Ostvarivanje ciljeva postiže se zahvatima na kojim trima sastavnim područjima

arhitekture?

Ostvarivanje zadanih ciljeva postiže se zahvatima na trima sastavnim područjima

arhitekture:

➢ Sklopovska oprema (engl. Hardware),

➢ Programska oprema (engl. Software),

➢ Odnos čovjeka i računala (engl. Humanware).

17. Koliko ima razina arhitekture računala?

Ima 10 razina arhitekture računala:

➢ virtualnom memorijom,

➢ bazama podataka,

➢ rukovanje memorijom,

➢ upravljanje procesorom,

➢ Arhitektura procesora (5.),

➢ Arhitektura U/I sustava (6. – 9.),

➢ Arhitektura memorijskog sustava (8. i 10.).

18. Opiši razinu 1 -4?

Razina 1. – 4. su funkcije koje su ostvarene programski, upravljaju logičkim i fizičkim

resursima

19. Opiši razinu 5-10?

Razina 5. – 10. su funkcije koje su ostvarene sklopovski

20. Što predstavlja najnižu razinu hijerarhijskog modela računarskog sustava.

Najnižu razinu hijerarhijskog modela računarskog sustava predstavlja sklopovska oprema.

21. Što je jezgra operacijskog sustava?

Glavna zadaća da rukovodi i dodjeljuje osnovne resurse računala (vrijeme procesora,

memorija, U/I uređaji) na temelju zadataka različitih programa (korisnički ili vezani za rad

OS-a).

22. Definicija arhitekture računala?

➢ Izraz arhitektura računala pojavljuje se šezdesetih godina prošlog stoljeća u jednoj

od vodećih IT firmi odnosno IBM-u.

➢ IBM 360 programski model računala na razini asemblera tj. zbirnog jezika

23. Što je Flynnova klasifikacija?

To je klasifikacija kojom tipove arhitekture možemo predočiti u dvodimenzionalnom

prostoru koji je određen brojem tokova podataka i brojem instrukcijskim tokova.

24. Što je SISD?

SISD (Single Instruction Stream Single Data Stream) – računalo s jednostrukim instrukcijskim

tokom i jednostrukim tokom podataka. Arhitektura SISD predstavlja arhitekturu

sekvencijalnog računala temeljenog na von Neumannovom računskom modelu

25. Što je SMID?

SIMD (Single Instruction Stream Multiple Data Stream) – računalo s jednostrukim

instrukcijskim tokom i višestrukim tokom podataka. U ovu se kategoriju svrstavaju paralelna

računala (nazivaju se i matrična računala) koja se obično sastoje od velikog broja procesora

ili procesnih elemenata koji istodobno izvršavaju istu instrukciju na različitim podacima

26. Što je MIMD?

MIMD (Multiple Instruction Stream Multiple Data Stream) – računalo s višestrukim

instrukcijskim tokom i višestrukim tokom podataka. Multiprocesorski sustavi, odnosno

paralelni računarski sustavi s dva i više procesora približno jednakih performansi, pri čemu

svaki od njih ima pristup zajedničkoj memorijskoj jedinici i svi dijele ulaznoizlazne jedinice, a

pritom djeluju pod jednim operacijskim sustavom, predstavljaju ovaj tip arhitekture

27. Što je MISD?

MISD (Multiple Instruction Stream Single Data Stream) – računalo s jednostrukim

instrukcijskim tokom i višestrukim tokom podataka. Teorijski strogo gledano, računala !

ovog tipa arhitekture ne mogu se fizički realizirati. Nemoguće je, naime, ostvariti da se

istodobno više različitih instrukcija izvršava na istim podacima (slično kao što u fizici makro

svijeta nije moguće da se dva različita tijela istodobno nalaze na istom mjestu). No

dogovorno u ovu kategoriju uvrštavamo protočna (engl. pipeline) računala i računarske

sustave koji se temelje na sistoličkim poljima.

28. Na osnovu kojeg modela su zasnovana današnja računala i objasni ga?

Današnja računala su zasnovana na Von Neumannov-vom modelu računala.

29. Gdje su spremljeni podaci i instrukcije prema von Neumannovom modelu računala?

➢ Na radnu memoriju privremeno pohranjuju se oni podatci koji se trenutno

obrađuju i programi (ili dijelovi programa) koji se trenutno izvršavaju.

➢ Na vanjsku memoriju se dugotrajno spremaju podatci i programi

30. Na temelju čega upravlja upravljačka jedinica?

Upravljačka jedinica, temeljem dekodiranog koda, upravlja izvođenjem instrukcije.

31. Vrste sabirnice?

• Adresne,

• podatkovne i

• upravljačke sabirnice.

32. Kako je organizirana radna memorija?

Radna memorija je organizirana kao uzastopni niz memorijskih lokacija gdje je svakoj

lokaciji pridružena jedinstvena adresa.

33. Kako se podaci prenose?

Podaci se prenose sabirnicama između memorije, ulaznih jedinica, izlaznih jedinica i

procesora.

34. Kako procesor s radnom memorijom komunicira?

Tako da u registar pod nazivom adresni međuregistar stavi adresu koja putem adresnog

dijela sabirnice dolazi u registar adrese u radnoj memoriji.

35. Koji su osnovni zahtjevi von Neumannovog modela?

Potpuno automatsko izvođenje programa, pohranjivanje međurezultata i rezultata

računanja i sposobnost pohranjivanja programa u obliku slijeda instrukcija.

36. Koje su posljedice tih zahtjeva?

Instrukcije u računalu su svedene na numerički kod, računalo mora imati jedinicu koja

obavlja aritmetičke, ali i logičke operacije, jedinica koja tumači i razumije instrukcije

svedene na numerički kod, te mora osigurati potpuno automatsko izvođenje programa i

komunikacija s korisnikom.

37. Što je DMA?

DMA (Directory Memory Access) je izravna veza između memorijske i ulazno-izlazne

jedinice.

38. CPU što objedinjuje?

CPU objedinjuje aritmetičko-logičku jedinicu, radne registre i upravljačku jedinicu.

39. Čime su određena osnovna svojstva procesora?

Osnovna svojstva procesora su određena skupom registara i skupom instrukcija.

40. Čemu služe registri?

Registri služe za pohranjivanje svih sadržaja koje ulaze i izlaze iz procesora i u njemu se

transformiraju.

41. Čime je određen skup instrukcija?

Skup instrukcija određen je izvedbom aritmetičkologičke i upravljačke jedinke procesora.

42. Objasni registar programsko brojilo?

Registar Programsko brojilo sadržava adresu sljedeće instrukcije koja se treba izvesti.

43. Objasni registar instrukcijski registar?

Instrukcijski registar sadržava instrukciju čije izvođenje je u tijeku. Instrukcijski registar je

povezan s upravljačkom jedinicom gdje se instrukcija dekodira i zatim upravljačka jedinica

šalje upravljačke signale u ostale dijelove procesora i računala.

44. Što je registar kazaljke stoga?

Registar kazaljka stoga sadržava adresu vrha stoga tj. adresu memorijske lokacije na koju je

stavljen zadnji podatak na stog.

45. Što je registar stanja?

Registar stanja sadržava niz bitova pri čemu svaki bit odražava neko stanje procesora ili

operacije koju procesor izvodi.

46. Koji su to registri opće namjene?

Registri označeni oznakama R0-Rk se nazivaju registri opće namjene i služe kao privremeno

spremište podataka i adresa koje se obrađuju.

47. Od čega se sastoji ALU?

Sklopova koji obavljaju aritmetičke i logičke operacije nad podacima (operandi),

Registara za privremeno pohranjivanje operanada i rezultata.

48. Upravljačka jedinica?

Na temelju dekodiranja strojne instrukcije generira sve potrebne upravljačke signale.

Zadužena za automatsko izvršavanje programa.

49. Svaki korak algoritma čime je predstavljen te objasni to (pitanje se odnosi na strojnu

inst)?

Svaki korak algoritma predstavljen je jednom strojnom instrukcijom ili slijedom strojnih

instrukcija.

Strojna instrukcija:

➢ Duljine 20 bitova, organiziranog u dva polja

➢ 8-bitova: predstavlja polje operacijskog koda

➢ Određuje operaciju koja će se izvršiti

➢ Svakoj strojnoj instrukciji iz skupa instrukcija pridružen je 8-bitni operacijski kod.

• Takav stroj može imati skup strojnih instrukcija od maksimalno 256 instrukcija

(28=256).

➢ Drugo, 12-bitno polje je adresno polje koje sadržava adresu memorijske lokacije na

kojoj se nalazi operand.

50. Kako se dijele instrukcije programa?

➢ instrukcije za premještanje sadržaja;

➢ instrukcije za obavljanje operacija;

➢ instrukcije za programska skokove ili grananja;

➢ instrukcije za posebna upravljačka djelovanja

51. Što je program?

UB Računalni program je skup uputa računalu što treba učiniti i kako to izvesti.

52. Na temelju kojih značajki klasificiramo procesor?

Na temelju registara podataka, širine interne sabirnice, duljina podatka.

53. Koji su to dijelovi procesora?

Akumulator, ALU, programsko brojilo, brojilo podataka, privremeni registar, instrukcijski

registar, dekoder, upravljački sklop , interna sabirnica, skup registara opće namjene,

statusni registar, CU.

54. Što je akumulator (AC)?

Akumulator je registar koji služi za privremeno pohranjivanje jednog od podataka koji

sudjeluje u aritmetičkoj ili logičkoj operaciji, služi kao odredište rezultata izvedene

operacije.

55. Što je privremeni registar (TR)?

Privremeni registar je registar koji služi za privremeno pohranjivanje jednog od podataka

koji sudjeluje u aritmetičkoj ili logičkoj operaciji.

56. Što je statusni registar (SR)?

Statusni registar je registar koje je povezan sa ALU i sastoji se od bistabila koje nazivamo

zastavice.

57. Što je brojilo podataka(DC)?

Brojilo podataka sadrži adresu memorijske lokacije na kojoj se nalazi podatak ili na kojoj se

treba pohraniti rezultat operacije.

58. Objasni internu sabirnicu?

Interna sabirnica predstavlja komunikacijski put za sve sastavnice modela procesora.

59. Što je dekoder?

Dekoder dekodira operacijski kod instrukcije te na temelju podatka koji dobiva dvije važne

stvari:

1. informaciju koja se tijekom faze IZVRŠI mora izvršiti

2. informaciju o duljini strojne instrukcije tj. od koliko se bajtova sastoji informacija

60. Što je procesor?

Procesor – glavni je dio računala koji vođen zadanim programskim naredbama izvodi

osnovne radnje nad podacima